Suchergebnisse
Suchergebnisse:
Država je osnovni i najvažniji oblik političkog organiziranja svakog klasnog društva. Kroz historiju činjeni su mnogi pokušaji da se shvati i objasni porijeklo i priroda države. Država je historijska društvena tvorevina. Nastala je u društvu na određenom stupnju razvoja proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa.
sloboda (grč ki ἐλευϑερία, lat inski libertas), stanje u kojem subjekt (jedinka ili društv. skupina) zadržava mogućnost djelovanja neovisno o svakoj nuždi, unutrašnjoj (npr. moralne norme) ili vanjskoj (npr. društveni zakoni); filoz ofski pojam slobode obuhvaća u ontologiji bitak i postojanje radi samoga sebe i s tim u ...
pravna država, drž. oblik u kojem se vlast mora obnašati prema pravnim načelima, pravilima i procedurama; država u kojoj građanin (u slučaju kršenja njegovih prava) ima na raspolaganju pravna sredstva obrane od svih drugih subjekata prava bez obzira na njihov društv. položaj i moć.
država, politička zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod suverenom vlašću; suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; aparat sile koji jamči sigurnost političke zajednice i svih njezinih članova.
Pravna država je država u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava. Funkcioniranje vlasti nadzire neovisno pravosuđe, a slobode građana ne mogu se ograničavati izvan okvira koji su unaprijed zadani zakonima, donesenima u ustavnim poretkom uređenoj proceduri.
- Povijest
- Zaštita Prava
- Društveni pokreti Za Ljudska Prava
- Problemi I Analize
Izraz "građanska prava" prijevod je latinskog jus civis (prava građanina). Rimski građani mogli su biti ili slobodni (libertas) ili robovi (servitus), ali svi su imali zakonska prava. Nakon Milanskog edikta 313. godine, ta su prava uključivala i slobodu vjeroispovijesti. Međutim, Solunski edikt iz 380. godine zahtijevao je od svih podanika Rimskog ...
T. H. Marshall primjećuje da su građanska prava među prvima bila priznata i kodificirana, potom su priznata politička, a nešto kasnije i socijalna prava. U mnogim su zemljama građanska prava zajamčena Ustavom i popisana Poveljom o pravima ili sličnim dokumentom. Građanska i politička prava ne trebaju nužno biti kodificirana da bi se zaštitila. Među...
Građanska prava jamče svima jednaku zakonsku zaštitu. Kada građanska i politička prava nisu zajamčena svima kao dio jedinstvene zakonske zaštite ili kad takva jamstva postoje na papiru, ali se u praksi ne poštuju, može doći do građanskog otpora, upotrebe pravnih postupaka, pa čak i socijalnih nemira. Diljem svijeta se u razdoblju od 1950. do 1980. ...
Građanska i politička prava često su problematizirana. Primjerice, postavlja se pitanje u kojoj bi mjeri vlada trebala intervenirati kako bi zaštitila pojedince od kršenja njihovih prava od strane drugih pojedinaca ili korporacija – npr. na koji način se treba nositi s diskriminacijom u zapošljavanju u privatnom sektoru. Građanskim i političkim pra...
POGLAVLJE 8 – SLOBODA IZRAŽAVANJA I MEDIJI 85 8.1. Sloboda štampe 85 8.2. Pozitivne obaveze države i zaštita novinara 88 8.3. Sloboda radio i televizijskog emitovanja 91 8.4. Dužnosti i odgovornosti novinara 95 8.5. Zaštita novinarskih izvora 97 8.6. Zaštita zviždača 99 POGLAVLJE 9 – SLOBODA IZRAŽAVANJA I NOVE TEHNOLOGIJE 103 9.1.
