Suchergebnisse
Suchergebnisse:
2024. donosi spektakle na nebu: Otkrijte kada će se dogoditi nevjerojatni astronomski fenomeni. Redovito ažurirane vijesti i ostali članci vezani za svemir. Astronomija, astrofizika, planete i mjeseci, zvjezde i sunce.
Najnovije vijesti i članci iz svijeta znanosti. Od svemira, astronomije i astrofizike, pa do medicine, biologije, mikrobiologije i genetike. Pratite nas i budite informirani o bitnim stvarima!
Znanstvenici su uspješno stvorili mini-organe od stanica koje se nalaze u tekućini koja okružuje fetus u maternici, otkriće koje obećava napredak u prenatalnoj medicini. Ti miniorgani, poznati kao "organoidi", su pojednostavljene strukture koje pružaju... 01.03.2024, 22:14. Otkriće genetske mutacije objašnjava zašto ljudi nemaju repove.
Pogledajte najnovije vijesti iz svemira, znanosti, te saznajte sve o svemirskim otkrićima i kozmosu. Na Kozmos.hr proučite zapanjujuće foto galerije, te počnite istraživati svemirska prostranstva.
- Svemir Je Star Otprilike 13,8 milijardi Godina
- Razvoj Svemira može Se objasniti teorijom Velikoga Praska
- Svemir Se uglavnom Sastoji OD Tamne energije I Tamne tvari
- Svemir Se širi
- Svemir Je Homogen I Izotropan
- Opažati Možemo Samo Djelić Ukupnoga Svemira
- Astronomi Uvijek Opažaju Prošlost
- Kozmička Mikrovalna Pozadina omogućuje Nam Da Istražujemo Rani Svemir
- Svjetlost S Udaljenih Galaksija Crveni Se Zbog širenja Svemira
Na temelju modernih opažanja i najsuvremenijih kozmoloških modela ranog razvoja svemira, procjenjuje se da je svemir star 13,8 milijardi godina. Kozmologija je disciplina koja se bavi proučavanjem razvoja i strukture svemira.
Prema najboljim trenutačno raspoloživim dokazima, prije 13,8 milijardi godina sva energija i tvar koju vidimo oko sebe nalazili su se u nečemu manjem od atoma. Svemir se iz te faze vrlo velike zbijenosti i temperature proširio u sadašnje stanje. Vruća, zbijena rana faza poznata je kao veliki prasak, a modeli koji opisuju širenje svemira nazivaju se...
Zvijezde, zrak koji udišemo, naša tijela i sve što vidimo oko sebe sastoji se od atoma, koji su pak sastavljeni od protona, neutrona i elektrona. Ta takozvana barionska tvar ono je s čime međudjelujemo u svakodnevnom životu. Opažački dokazi pokazuju da ona čini samo otprilike 5 % ukupne energije svemira. Zapravo, svemir se uglavnom sastoji od nepoz...
Ako se svemir sustavno širi na velikim udaljenostima, nakupine galaksija odmiču se jedna od druge. Opažački podaci pokazuju, kako bi se i očekivalo od ove vrste širenja, da što je galaksija udaljenija od nas, to se brže od nas i udaljava. Hipotetski izvanzemaljski opažači u drugim galaksijama došli bi do istoga zaključka. Kozmičko širenje ne utječe...
Čini se da je na najvećim udaljenostima tvar u svemiru jednoliko raspoređena. Zbog te gotovo jednake gustoće i strukture, svemir izgleda gotovo jednako bilo gdje (homogen) i u bilo kojem smjeru (izotropan).
Budući da svjetlo putuje svemirom konačnom brzinom, a svoje je putovanje moralo započeti tek nakon faze velikoga praska, postoje udaljeni dijelovi svemira koje još ne možemo opažati. Tomu je razlog to što svjetlo iz tih područja još nije imalo dovoljno vremena da dospije do naših detektora na Zemlji. Vidjeti možemo samo tijela koja se nalaze unutar...
Zbog toga što je brzina svjetlosti konačna, astronomi tijela nikada ne vide onakvima kakva su sada nego uvijek onakvima kakva su bila u prošlosti. Sunce možemo vidjeti samo onakvo kakvo je bilo prije osam minuta, jer svjetlosti treba otprilike osam minuta da od Sunca dođe do nas. Galaksiju Andromedu vidimo onakvu kakva je bila prije 2,5 milijuna go...
Najstarije elektromagnetsko zračenje, koje potječe iz najudaljenijih područja u svemiru koja možemo opažati, jest kozmičko pozadinsko mikrovalno zračenje. Ono je ostatak iz vrućega i gustog svemira, puno informacija iz razdoblja kad je Mjesec bio otprilike 380 000 godina star. Kozmičko pozadinsko mikrovalno zračenje omogućuje nam da izmjerimo glavn...
Kozmičko širenje utječe na svojstva svjetlosti u svemiru. Što su veće udaljenosti, to je više svjetlost koja dopire do nas od dalekih galaksija pomaknuta prema crvenom. Taj kozmološki crveni pomak može se shvatiti ili izravno, tako da se valne duljine svjetlosti povećavaju sukladno s kozmičkim faktorom skale, ili kao Dopplerov efekt. Zbog toga se u...
7. Feb. 2020 · Kako je nastao svemir? Poznati svemir ima promjer od oko 93 milijarde svjetlosnih godina. Ispunjen je materijom mase od oko 10 na 54 kg (broj u kojem iza jedinice na početku slijede 54 nule). Ipak, fizičari smatraju da je nastao iz ništavila u velikom prasku prije nekih 14 milijardi godina.
Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga. Grane znanosti koje proučavaju svemir su astronomija (znanost o zvijezdama), zatim kozmogonija i kozmologija.
